Ljiljana Šašić Zorić, naučni saradnik, Institut BioSens Andrijana Andrić, naučni saradnik, Institut BioSens Pečurke su zastupljene u ljudskoj ishrani zbog visokog sadržaja proteina, minerala i vitamina. Najčešća kultivisana vrsta pečurke je šampinjon (Agaricus bisporus). Šampinjon se gaji na posebno pripremljenom, delimično kompostiranom organskom supstratu koji ima ulogu...

Dr Ljiljana Janjušević Stariji istraživač, BioSens Institut Suočavajući se sa najvažnijim izazovima vezanim za poljoprivredna istraživanja i praksu u obezbeđivanju hrane 21. veka, proizvodnja pečuraka je, do sada, prepoznata kao jedini održiv i društveno prihvatljiv metod za pretvaranje otpada u hranu visokog kvaliteta. U sistemu održive proizvodnje,...

Andrea MIhajlović mlađi istraživač Istraživanja na polju genetike su pokazala da ona sama nije dovoljna da opiše sva stanja i promene stanja nekog živog bića. Naime, ako uzmemo da je uticaj gena stopostotan, postavlja se pitanje kako to da ako kupimo seme biljke odličnog kvaliteta i zasadimo...

Nina Pajević Vladan Filipović, mlađi istraživač Poljoprivredne parcele podložne su raznim negativnim uticajima koji mogu dovesti do smanjenja prinosa. Neki od faktora koji se odražavaju na razvoj kulture na parceli mogu biti suša, poplave i ostale vremenske nepogode koji zahvataju celu površinu parcele, ali i štetočine, bolesti,...

Vladan Filipović Vladan Filipović, mlađi istraživač Pirinač azijskog porekla (Oryza sativa) je žitarica koja predstavlja neizostavan deo ishrane za više od polovine svetske populacije, i jedna je od najčešće konzumiranih žitarica u zemljama u razvoju, pogotovo u Aziji i Africi. Najveći udeo u proizvodnji pirinča imaju zemlje...

Djordje Batić Istraživač-pripravnik, Institut Biosens Preduslov za robustno praćenje poljoprivrednih sistema na nivou polja su tačne i ažurne informacije o poljoprivrednim jedinicama i njihovim karakteristikama. Precizno definisane granice polja omogućavaju pouzdano određivanje i kolekciju podataka vezanih za lokaciju, površinu i oblik parcela. Najčešće korišćen izvor za dobavljanje...

Tamara Todić Istraživač-pripravnik, Institut Biosens U usevima se često pojavljuju anomalije u vidu klastera korova, delova preskočenih tokom setve, delova koji su duplo posejani, visokih podzemnih voda ili prisustva vodenih tokova na njivama. Sve to je nepoželjno i ima značajan uticaj na količinu i kvalitet prinosa, a...

Milica Brkić Istraživač-pripravnik, Institut Biosens Danas se podaci mnogo lakše generišu zahvaljujući brojnim pametnim uređajima. Prikupljanje podataka nastalih iz različitih izvora, njihovo objedinjavanje i izučavanje posebno je važno u predviđanju prinosa useva jer mnogo promenljivih (vremenski uslovi, zemljište, hemijska i mehanička obrada...

Dragana Blagojević istraživač-pripravnik, Institut BioSens Informacione tehnologije su još od ranih 90-tih godina 20. veka postale inovativno sredstvo koje se primenjuje u oblasti precizne poljoprivrede. Jedna od najrasprostranjenijih tehnika u poljoprivredi jeste monitoring prinosa uz koji uvek ide i mapiranje. Ova vrsta tehnike koristi GPS tehnologiju i...